OTIŠEL JE DEDEK

 






Jedino stablo s vlastitim imenom u Maksimiru, bio je hrast lužnjak. Zvao se je Dedek. Bio je star oko 600 godina. Započeo je život u vrijeme Matijaša Korvina, hrvatsko ugarskog kralja.


Posjetioci Maksimira, obavezno su posjećivali  Dedeka, a mnogi susreti/ spojevi, dates/  ugovarani su kod Dedeka.

A onda je došla oluja koja je srušila mnoga stabla Grada i prouzročila veliku štetu u Gradu. Naš Dedek nije preživio jačinu vjetra i srušio se. Baš smo žalosni.

Na sreću , ostao je žir i plemke. Imati ćemo nove

Dedeke.

Uz srušenog Dedeka , našli su se stihovi Tibora Babića.


“Dok je Dedek stario,

za oluje nije mario.

I Vrhovca je vidio,

kroz poljupce je virio.


I kad je već došao do šesto,

još i dalje si je širio mjesto.

A kad se petnaestog srušio,

dušu je još više Maksimirom proširio.”

Primjedbe

  1. zemlja19. svibnja 2026. u 07:25

    Fotografija hrasta "Priroda grada Zagreeba"

    OdgovoriIzbriši
  2. Modrina Neba - Blue Sky20. svibnja 2026. u 06:52

    Baš šteta, velikaaaa šteta....bio je pravi orjak bi rekli kod nas

    OdgovoriIzbriši
  3. gogoo20. svibnja 2026. u 09:06

    Šteta za dugovječnog Dedeka ali svako stablo nakon nekog vreemna oslabi. Prikazao sam na prijašnjem blogu veliki stari preko 400 g. hrast na otoku Krku i jedan preko 500 g. na otoku Cresu kojeg je nevrijeme oštetilo ali još nije srušilo.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. zemlja21. svibnja 2026. u 02:12

      Da. Sve je prolazno. A hrast na Cresu možda ima šansu. Treba ga malo poduprijeti.LP

      Izbriši
  4. Vjetarugranama20. svibnja 2026. u 13:12

    Da, vidio sam u vijestima; bilo je to nezaobilazno stablo i vizura Maksimira za svakog tko bi dolazio sa zapada i Bukovačke... koliko smo puta u njegovoj snažnoj hladovini pronašli zaklon i odmor... sve prolazi, pa tako i to; sada možemo nagađati što bi bilo kad bi bilo, ali današnje grančice postat će novi dedeki; ne treb auopće sumnjati u to... jedino što više neće biti nas da im se divimo :))))

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. zemlja21. svibnja 2026. u 02:15

      Hvala. Nove Dedeke,ne bumo videli, Tak je kak je. Pozdrav Bukovačkoj.

      Izbriši
  5. Stara vrtlarica20. svibnja 2026. u 15:33

    Hrast je prekrasna biljka, i kod nas u gradu ima nekoliko starih stabala, baš sam nedavno bila na dječjem memorijalnom groblju, tamo je jedan divan stari hrast, išla sam pogledati dal je još živ. Srećom još stoji ponosno i širi svoje ogromne grane.

    OdgovoriIzbriši
  6. gogoo21. svibnja 2026. u 07:05

    Radi se na očuvanju najstarijeg stabla na otoku Krku, velikog koprivića starog preko 900 godina.

    OdgovoriIzbriši
  7. Kejtoo21. svibnja 2026. u 14:31

    Žao mi je Dedeka. Volim drveće, osobito me fasciniraju ovakvi primjerci.

    OdgovoriIzbriši

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Slika
   PERECI Hrvati vole kruh, peciva i prerađevine od brašna. Proizvodnja kruha i proizvoda od brašna je unosan posao. Prodavaonice su uvijek pune. Kupujemo kruh naš svagdašnji i ostale prerađevine. Djeca posebno vole peciva. Asortiman peciva je bogat. Tu su žemlje, kajzerice, kiflice ,slanci i peciva pod drugim raznim nazivima.  Pojavili su se i burgeri, tacosi, tortilje, pizze i štošta drugo. Nije čudo da su nam djeca pretila jer je sve jako fino. I ne samo djeca. Hrvati su po prekomjernoj težini prvi u EU. Uzroci su tradicija i nedovoljna edukacija o zdravoj prehrani. Između bogate ponude peciva malo se je izgubio perec. Nije da ga nema, ali se manje jede. Sjećam se mog djetinjstva kad su mali kiosci prodavali perece na ulici. Bili su naslagani na štap.  Perec ima bogatu historiju. Počeo se je peći u samostanima oko 610. godine, a svojataju ga Francuzi i Talijani. Izgled asocira na sklopljene ruke kod molitve. Smatrali su ga korizmenim jelom jer se radi od brašna i ...
Pročitajte više
Slika
  IRAN I REZA PAHLAVI Iranski amblem. Wikipedia Prije nekoliko dana SAD i Izrael napali su Iran uz obrazloženje da se radi o “ preventivnom” napadu koji bi doveo do promjene režima, uništio balističko oružje i onemogućio razvoj nuklearnog oružja. Prilikom bombardiranja, ubijen je vrhovni vjerski vođa 88 godišnji ajatolah Ali Khamenei ,stradao je gotovo cijeli v državni vrh, pogođena djevojačka škola s cca 150 djevojčica itd Režim Khameneia bio je teokratski, brutalan prema vlastitom narodu i netolerantan prema ženama, ali sve to ne opravdava napad na jednu zemlju protivno međunarodnom pravu. Napad je izazvao podjele u svijetu, uz podrške ili osude. Napad je doveo i do eskalacije rata na Bliskom istoku i nesagledive prijetnje svima. Iran ili Perzija , mnogoljudna zemlja, populacije oko 92 milijuna, vuče korijene od doba Kira Velikog 550 god. pr. n. e. Bio je velika sila do modernih vremena. Iran nije nastao islamskom revolucijom Do 1979. i islamske revolu...
Pročitajte više
Slika
  MILEVA EINSTEIN ili Uspješne žene moćnih muškaraca Krajem prošle godine teatar &TD, postavio je na scenu “Djevojke s rogovima” u režiji Kristine Grubiše.   Predstava je bila o ženama koje žive u sjeni svojih poznatih muških partnera, a prema pisanim biografijama Slavenke Drakulić.  Radnja govori o izuzetno talentiranim ženama, koje su svoje talente žrtvovale zbog ljubavi. Glavni likovi su poznata  meksička slikarica Frida Kahlo, koja je život i karijeru podredila partneru, najpoznatijem meksičkom slikaru Diegu Riveri, kao i slikarica Dora Maar, koja je izgorila u vezi s Pablom Picassom. Dora Maar bila je hrvatskih korijena, imenom Theodora Markovitch. Frida i Dora bile su umjetnice, interesantne, jake žene , koje su se prepustile osjećajima i ostale nesretne. Tu je i jedna znanstvenica. Mileva Einstein,koja je bila supruga najvećeg uma 20 tog stoljeća nobelovca Alberta Einstein. Mileva, djevojačkog prezimena Marić, rođena je 1875 u Vojvodini . Obitelj je bila i...
Pročitajte više