Matijaš Grabancijaš dijak, hrvatski Harry Potter

 Matijaš Grabancijaš dijak , hrvatski Harry Potter



Matijaš Grabancijaš dijak, Microsoft, Designer Autor- P&M




                                           Ilustracija


Knjigu, Harry Potter i Kamen Mudraca   britanske spisateljice J.K. Rawling, pročitala sam prije puno godina, a na inzistiranje unuka.

Knjiga mi je bila interesantna.


Nedavno sam naletila na  članak koji Harry Pottera, kulturološki povezuje s našim Dijakom Grabancijašem.

Oba su čarobnjaci.

Naš dijak Matijaš ne zaostaje za Harry Potterom. Dok Harry jaše na metli, Matijaš leti na zmaju. 


Naš dijak, prema narodnom vjerovanju je student, koji je završio dvanaest bogoslovnih škola, a izućio je i trinaestu, vilenjačku 

školu.

Trinaesta škola mu omogućuje korištenje crne magije,

jahanje na zmaju i ulazak u kolo gdje plešu vile ili vještice.

 Može biti nevidljiv, izazvati tuču, proizvoditi zlato i liječiti ljude.

Ljudi su se bojali, a i divili dijaku.


Mit o dijaku Grabancijašu nadnaravnih moći ukorijenjen je 

stoljećima , posebno u legendama sjeverozapadne Hrvatske, ali i

u srednjoeuropskim legendama.


Dio je bogate hrvatske mitologije.



Literarno je ovjekovječen od Tituša Brezovačkog.

Tituš Brezovački je hrvatski komediograf, umro u Zagrebu 1815.

Ima svoju ulicu u Gornjem Gradu.

Studirao je filozofiju i teologiju u Budimpešti i bio profesor na 

pavlinskoj gimnaziji u Varaždinu.


“Matijaš grabancijaš dijak” napisan je 1803.

Radnja se događa u Zagrebu i razotkriva tadašnje društvo.

Izveden je 1804. u Zagrebu.

Izvodi se i danas. Glumačka skupina Histrioni imala

je djelo u svom programu.








Izvor:

Harry Potter s Kaptola. M.Knezović

AI

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Slika
   PERECI Hrvati vole kruh, peciva i prerađevine od brašna. Proizvodnja kruha i proizvoda od brašna je unosan posao. Prodavaonice su uvijek pune. Kupujemo kruh naš svagdašnji i ostale prerađevine. Djeca posebno vole peciva. Asortiman peciva je bogat. Tu su žemlje, kajzerice, kiflice ,slanci i peciva pod drugim raznim nazivima.  Pojavili su se i burgeri, tacosi, tortilje, pizze i štošta drugo. Nije čudo da su nam djeca pretila jer je sve jako fino. I ne samo djeca. Hrvati su po prekomjernoj težini prvi u EU. Uzroci su tradicija i nedovoljna edukacija o zdravoj prehrani. Između bogate ponude peciva malo se je izgubio perec. Nije da ga nema, ali se manje jede. Sjećam se mog djetinjstva kad su mali kiosci prodavali perece na ulici. Bili su naslagani na štap.  Perec ima bogatu historiju. Počeo se je peći u samostanima oko 610. godine, a svojataju ga Francuzi i Talijani. Izgled asocira na sklopljene ruke kod molitve. Smatrali su ga korizmenim jelom jer se radi od brašna i ...
Pročitajte više
Slika
  IRAN I REZA PAHLAVI Iranski amblem. Wikipedia Prije nekoliko dana SAD i Izrael napali su Iran uz obrazloženje da se radi o “ preventivnom” napadu koji bi doveo do promjene režima, uništio balističko oružje i onemogućio razvoj nuklearnog oružja. Prilikom bombardiranja, ubijen je vrhovni vjerski vođa 88 godišnji ajatolah Ali Khamenei ,stradao je gotovo cijeli v državni vrh, pogođena djevojačka škola s cca 150 djevojčica itd Režim Khameneia bio je teokratski, brutalan prema vlastitom narodu i netolerantan prema ženama, ali sve to ne opravdava napad na jednu zemlju protivno međunarodnom pravu. Napad je izazvao podjele u svijetu, uz podrške ili osude. Napad je doveo i do eskalacije rata na Bliskom istoku i nesagledive prijetnje svima. Iran ili Perzija , mnogoljudna zemlja, populacije oko 92 milijuna, vuče korijene od doba Kira Velikog 550 god. pr. n. e. Bio je velika sila do modernih vremena. Iran nije nastao islamskom revolucijom Do 1979. i islamske revolu...
Pročitajte više
Slika
  MILEVA EINSTEIN ili Uspješne žene moćnih muškaraca Krajem prošle godine teatar &TD, postavio je na scenu “Djevojke s rogovima” u režiji Kristine Grubiše.   Predstava je bila o ženama koje žive u sjeni svojih poznatih muških partnera, a prema pisanim biografijama Slavenke Drakulić.  Radnja govori o izuzetno talentiranim ženama, koje su svoje talente žrtvovale zbog ljubavi. Glavni likovi su poznata  meksička slikarica Frida Kahlo, koja je život i karijeru podredila partneru, najpoznatijem meksičkom slikaru Diegu Riveri, kao i slikarica Dora Maar, koja je izgorila u vezi s Pablom Picassom. Dora Maar bila je hrvatskih korijena, imenom Theodora Markovitch. Frida i Dora bile su umjetnice, interesantne, jake žene , koje su se prepustile osjećajima i ostale nesretne. Tu je i jedna znanstvenica. Mileva Einstein,koja je bila supruga najvećeg uma 20 tog stoljeća nobelovca Alberta Einstein. Mileva, djevojačkog prezimena Marić, rođena je 1875 u Vojvodini . Obitelj je bila i...
Pročitajte više